ŠTO JE PROPAGANDA?

Neil Postman je jednom napisao kako od svih riječi koje koristimo za razgovor/komunikaciju, riječ "propaganda” izaziva najviše problema. To je zato što ta riječ ima širok raspon definicija. Razmotrite dolje navedene definicije kako biste identificirali zajedničke značajke propagande i primijetili kako se definicija razvija i mijenja tijekom vremena:

1. Propaganda je jedan od načina kojim se velik broj ljudi potiče da djeluju zajedno.

-Bruce Lannes Smith i Harold Lasswell, autori knjige Propaganda, Communication and Public Opinion, 1946.

 

2. Propaganda je oblik informiranja koji ide na ruku našim nesigurnostima i tjeskobama.

- Jacques Ellul, autor knjige Propaganda: The Formation of Men’s Attitudes, 1962.

 

3. Propaganda je namjeran, sustavni pokušaj oblikovanja percepcije, manipulacije spoznajama i usmjeravanja ponašanja kako bi se postigao odgovor koji potiče željenu namjeru propagandista.

- Garth Jowett and Victoria O'Donnell, autori knjige Propaganda and Persuasion, 1986.

 

4. Propaganda je namjerno kreirana komunikacija koja potiče na emocionalne reakcije, odmah i na ili-ili način.

- Neil Postman, autor knjige Technopoly, 1994.

 

5. Propaganda je oblik svrhovitog uvjeravanja koji pokušava utjecati na emocije, stavove, mišljenja i akcije određene ciljane publike za ideološke, političke ili komercijalne svrhe putem kontroliranog prijenosa jednostranih poruka (koje mogu ili ne moraju biti činjenične) putem masovnih i izravnih medijskih kanala.

- Richard Alan Nelson, autor knjige A Chronology and Glossary of Propaganda in the United States, 1996.

 

7. Propaganda je ravnodušna prema istini i istinitosti, znanju i razumijevanju; to je oblik strateške komunikacije koji koristi bilo koji način ostvarivanja svojih ciljeva.

- Walter Cunningham, autor knjige The Idea of Propaganda, 2002.

 

8. Propaganda je oblik komunikacije čiji je cilj utjecati na stavove ljudi prema nekoj stvari ili stajalištu.

- Wikipedia, unos za propagandu, 2008.

 

9. Propaganda se pojavljuje u različitim oblicima. Ona je strateška i namjerna jer nastoji utjecati na stavove, mišljenja i ponašanja. Propaganda može biti korisna ili štetna. Može koristiti istinu, poluistine ili laži. Da bi bila uspješna, propaganda dotiče naše najdublje vrijednosti, strahove, nade i snove.

- Steven Luckert i Susan Bachrach, autori knjige The State of Deception, 2009.



DRUŠTVENA ODGOVORNOST KREATORA MEDIJSKIH PORUKA



Svatko sudjeluje u procesu uvjeravanja, što uključuje uporabu riječi i drugih simbola s ciljem utjecanja na ljude. Ljudi koriste uvjeravanje kako bi stekli društvenu moć. Ali pojam propaganda općenito se koristi kada netko želi doći do velike skupine ljudi, a ne samo nekolicine.

Ako ste aktivist, možda ste i sami koristili propagandu. Ljudi koji koriste propagandu imaju specifičan cilj i oblikuju komunikacijsku poruku koja je namijenjena kruženju među velikim skupinama ljudi i poticanju reakcije. Propaganda uključuje jačanje postojećih uvjerenja, mijenjanje percepcije, aktiviranje emocionalnog odgovora ili poticanje ponašanja.

Danas, društveni mediji poput YouTubea, Facebooka i Twittera pojedincima olakšavaju stvaranje ili širenje propagande. Naravno, komunikacija je uvijek usmjerena na određeni cilj ili svrhu jer ljudi koriste simbole za izgradnju odnosa, prenošenje informacija, zabavu, nadahnjivanje i podučavanje. Međutim, propagandist ne nastoji poticati promišljanje ili razmišljanje. Propagandist ne potiče slobodnu prosudbu prezentiranjem različitih stajališta i dopuštajući publici da utvrdi koja je perspektiva točna. Umjesto toga, propagandist selektivno koristi činjenice i informacije, prenoseći samo one ideje koje pomažu ostvariti cilj.

 

KAKO PREPOZNATI PROPAGANDU?

Propaganda se pojavljuje u različitim oblicima i koristi uobičajene tehnike za uspješno utjecanje na ljude, uključujući:

            Aktiviranje jakih emocija

            Odgovaranje na potrebe i vrijednosti publike

            Pojednostavljivanje informacija i ideja

            Napade na protivnike

Kliknite na gumb Propagandne tehnike u gornjem desnom dijelu kako biste prepoznali ove tehnike u stavkama koje možete pronaći dok pretražujete galeriju na ovoj internetskoj stranici.

Propaganda nije isto kao ispiranje mozga ili kontroliranje uma. Ti se pojmovi odnose na psihološke taktike, ponekad korištene u ratovima, a koje su dizajnirane kako bi prevarile osjećaj pojedinca da kontrolira svoje vlastito razmišljanje. Ispiranje mozga obično zahtijeva izolaciju pojedinca iz njegove ili njezine društvene skupine. Suprotno tome, propaganda je često toliko obična da
se isprepliće sa "zdravim razumom".

Iako propaganda ponekad uključuje obmanu, većina oblika propagande koristi provjerene činjenične informacije. Propagandisti mogu koristiti djelomično istinite ili nepotpune podatke koji potječu iz izvora koji izgleda autentično, ali je pod kontrolom prikrivenog izvora. Ta prikrivanja dolaze u mnogim oblicima. Tvrtke često osiguravaju sredstva za izvore (poput istraživača i drugih profesionalnih komunikatora) za stvaranje informacija i slanje poruka koje izravno odgovaraju njihovim interesima i ciljevima. Primjerice, 2014. godine norveška vlada je platila pet milijuna dolara neprofitnoj organizaciji za izradu informacija namijenjenih utjecaju na dužnosnike u Bijeloj kući. Online, pojam sockpuppet odnosi se na korištenje online izvora koji su posebno kreirani kako bi hvalili, branili ili podržavali neku osobu ili organizaciju. Kada takvi napori dovode javnost u zabludu, mogu se nazvati propagandom.

 

KAKO UTVRDITI JE LI PROPAGANDA KORISNA ILI ŠTETNA?



Simboli su moćni. Oni oblikuju našu samopercepciju, ali i percepciju naše okoline i mogućnosti za budućnost. Tisućama godina, ljudi širom svijeta su shvatili da ovladavanje simboličkim izražavanjem - pripovijedanje, umjetnost, glazba, vijesti i informacije - može promijeniti svijet, na bolje ili lošije.

Kao i svi oblici komunikacije, specifični primjeri propagande mogu biti manje ili više učinkoviti. Oni mogu biti korisni, dobroćudni, ili štetni. Percepcija njihova utjecaja ovisi o pojedinačnim identitetima ljudi, njihovim životnim iskustvima i vrijednostima. Propaganda ne može biti uspješna bez aktivnog sudjelovanja publike.

Kako biste procijenili je li određeni primjer propagande koristan, dobroćudan ili štetan, uzmite u obzir ove čimbenike:

Poruka: Podrijetlo informacija i ideja koje se iznose

Tehnike: Upotreba simbola i retoričkih strategija koje privlače pozornost i aktiviraju emocionalan odgovor

Okruženje i kontekst: Gdje, kada i kako ljudi nailaze na poruku

Sredstva komunikacije i oblici: Kako poruka dolazi do ljudi i u kakvom obliku

Prihvaćanje poruke od strane publike: Kako ljudi razmišljaju i osjećaju se u vezi poruke te koliko su slobodni prihvatiti je ili odbaciti

 

GDJE MOŽEMO PRONAĆI PROPAGANDU?

Propagandu možemo pronaći u vijestima, novinarstvu, oglasima, odnosima s javnošću, odgoju i obrazovanju te u svim dijelovima svakodnevnoga života. Prisutna je u informacijama koje dolaze od vlade, iz poslovnoga svijeta, religije i organizacija civilnog društva, ali i u mnogim zabavnim sadržajima poput glazbe, televizijskih emisija, filmova, videoigara i društvenih mreža poput YouTubea, Facebooka i Twittera.

Novinarstvo i odnosi s javnošću: Odnosi s javnošću su pojam koji se koristi za komunikacijske stručnjake koji oblikuju percepciju javnosti i utječu na javno mnijenje u ime poslovnih klijenata. U SAD-u na jednog novinara dolazi čak četiri stručnjaka za odnose s javnošću. I u Hrvatskoj se svake godine povećava broj stručnjaka za odnose s javnošću u odnosu na broj novinara. Stručnjaci za odnose s javnošću osiguravaju materijale novinarima na temelju njihovoga dnevnog reda. Koristeći različite događaje, video priopćenja za medije, blogove, biltene, dokumente o politikama i društvene mreže, stručnjaci za odnose s javnošću mogu pokušati objaviti informacije i pozitivna mišljenja o tvrtki za koju rade. Ljudi općenito nisu svjesni koliko stručnjaci za odnose s javnošću utječu na oblikovanje sadržaja novinskih članaka, postova na blogu ili drugih online informacija.

Oglašavanje: Postoji velika razlika između oglašavanja i propagande. Oglašavanje potiče prodaju i ostvarenje marketinških ciljeva. Primjerice, McDonald’s je 2013. godine potrošio 998 milijuna dolara na oglašavanje na televiziji, radiju, časopisima i plakatima. Oglašivači žele potaknuti povećanu potrošnju svojih proizvoda i usluga koristeći različite masovne i digitalne medije kako bi u to uvjerili čitatelje, gledatelje, korisnike ili slušatelje. Javnost je općenito svjesna oglašavanja i prepoznaje njegovu svrhu. Mnogi oblici besplatnih masovnih medija, uključujući televiziju, radio i tražilice, ovise o prodaji oglasnog prostora, što tvrtkama omogućuje prodaju proizvoda i usluga.

Vlada: Tijekom 20. stoljeća, Sjedinjene Američke Države su koristile ratnu propagandu definirajući bitke kao sukobe između dobra i zla. Propaganda se također koristi za poboljšanje javnog zdravlja. Možda ste upoznati s javnim kampanjama koje ciljaju na promjenu vašeg ponašanja. Primjerice, kada su istraživači otkrili da su studenti precijenili koliko se njihovi vršnjaci opijaju, kreirali su poruke u kojima su istaknuli da opijanje među mladima nije toliko uobičajeno kao što mnogi misle. Preoblikovanjem percepcija društvenih normi, kampanja je imala pozitivan utjecaj na smanjenje stope opijanja među studentima.

Odgoj i obrazovanje: Od vrtića do fakulteta, neki oblici odgoja i obrazovanja kreirani su kako bi potaknuli ljude da prihvate određeni svjetonazor. Odgoj i obrazovanje mogu biti oblik indoktrinacije kad određene doktrine, ideje, informacije, vrijednosti i razmišljanja nije dopušteno propitivati. Propaganda ulazi u učionice na brojne načine. Mnoge poslovne i tehnološke tvrtke nude nastavne materijale za nastavnike, a koji su oblikovani na način da promoviraju određena stajališta. Primjerice, Monsanto i druge biotehnološke tvrtke pružaju videozapise, nastavne planove i druge materijale za učitelje znanosti. U Illinoisu, državni zakon propisuje da škole promoviraju pozitivnu sliku rudarstva.

Zabava: Neki su sadržaji samo zabavni, no mnogi od njih su i oblik propagande. Takvi sadržaji nude ideje i informacije o dobru i zlu, ispravnom i neispravnom, i tako kroz narativ promiču različite vrijednosti i ideologiju. Primjerice, 30-ih godina 20. stoljeća filmovi Warnera Brossa nudili su sadržaje koji su tumačili suvremeni život prezentirajući određena stajališta o aktualnim događajima, često neizravno kroz povijesnu perspektivu. U mnogim američkim filmovima i videoigrama, nasilje se prikazuje kao opravdano i moralno hrabro, što je vrijednost koja se općenito u društvu ne propituje. Propaganda je u zabavne sadržaje uključena i kroz tzv. nativno oglašavanje i sponzorirane sadržaje u kojima se stajališta različitih tvrtki predstavljaju kroz zabavne forme. Lanac restorana Chipotle lansirao je 2014. godine online humorističnu seriju o poljoprivrednoj industriji u Hulu. Koristeći humor, emisija je prikazala stavove o održivoj poljoprivredi i humanom tretmanu životinja koje se koriste za prehranu.

Zagovaranje: Ljudi koji pokušavaju poboljšati društvo ili stvarati društvene promjene koriste propagandu kako bi utjecali na javno mnijenje. Aktivisti pokušavaju promovirati društvene, političke, ekonomske ili promjene u okolišu koristeći komunikacijske aktivnosti i javne događaje koji privlače pažnju i utječu na znanja, stavove i mišljenja ljudi.